Blagodati grijanja na plin bile su do prije desetak godina značajne u odnosu na današnje stanje.
Danas su se načini i sredstva za zagrijavanje stambenih i radnih prostora gotovo izjednačili.
Grijanje na tekuća goriva (nafta, mazut) gotovo su istisnuta zbog iznimno visokih cijena.
Npr, za jedan stambeni objekat (kuća), godišnje potrebe za grijanje iznose cca 3 - 5000 litara.
Uzevši u obzir cijenu od oko 6 Kn/lit, pomnoženo sa godišnjim potrebama, iznosi cca 25.000 Kn godišnje što je mnogima nedostupno.
Ako imamo prirodni plin kome je cijena (moj distributer 3,66 Kn/m3), prosječna mjesečna potrošnja za zagrijavanje, kuhanje i sanitarna voda mjesečno iznosi 300 m3 (u sezoni grijanja oko 6 mjeseci godišnje)
1800 m3, uvećano za cca 100 m3 u ljetnim mjesecima za kuhanje i sanitarnu vodu, ukupno oko 2000 m3.
Pomnoženo sa cijenom to je godišnja cijena oko 7.500 kn.
Uzevši u obzir da se plin plaća mjesečno, dakle jedini energenat koji plaćamo na rate, dolazi se do činjenice da je plin najisplativiji.
Poanta ovog posta je u mogućnosti znatne uštede plina a da to niti nećemo primijetiti.
Ukoliko imate bojler sa digitalnim displayem, a noviji bojleri to gotovo svi imaju, možete na njemu postaviti vrijednosti koje će vam najbolje odgovarati.
Pogrešno je temperaturu sanitarne vode postavljati na maximum. U tom slučaju voda gotovo vrije, što će povećati potrošnju plina a ujedno i hladne vode zbog razređivanja vode za kupanje (30-37 stupnjeva).
Namjestite temperaturu sanitarne vode na 50 stupnjeva.