U kompostu se "probavljaju" kućni i vrtni bio otpad i pretvara u plodnu zemlju
U svakom vrtu trebalo bi postaviti 2 mjesta za kompostiranje bio otpada.Dok koristimo jedan kompost, na drugom će se pripremati materijal za kompostiranje. Kompost nesmije biti odlagalište otpada, niti materijala koji se nemogu pretvarati u plodnu zemlju.
Komposište treba biti postavljeno na određeno mjesto, i to u polusjeni, tako da dio dana bude na suncu a dio dana u sjeni. U dubokoj sjeni ne dobiva dovoljno topline, a na suncu se isušuje.
Bez obzira na detalje konstrukcije sam okvir komposišta mora biti prozračan. U komposište možemo odlagati bio otpad iz kuhinje, lišće, sitno granje, pokošenu travu, sitno korijenje, papir, ali samo novinski i to izgužvan.
Obojeni papiri nisu pogodni jer boja sadržava teške metale koji se otapaju i štete komposištu.
Komposište mora ležati na zemlji a ne na betonskoj ploči, kako bi gliste i ostali sitni organizmi mogli doći u masu i razgrađivati je.
Kompost se slaže u slojeve. Na dno zemljane rupe poslaže se sitno granje ili suha slama.Nakon punjenja materijalom, opet se složi sloj grančica i slame pa opet sloj otpada.
Na tom se principu omogućuje prozračivanje mase, u protivnom će se masa upaliti i istrunuti.
Na tom se principu omogućuje prozračivanje mase, u protivnom će se masa upaliti i istrunuti.
Sitni organizmi , gliste, crvi, rovci nisu izbirljivi, oni "napadaju" sve materijale odložene u komposište.Komposište mora imati dodatni kalcij koji omogućava raspadanje materijala, za to se brinu ljuske jaja, ukloliko nemamo jaja za bacanje u kompost, dodajemo par lopata gašenog vapna u prahu.
Zimi se komposište može pokriti vrećama ili slamom.
Zemlja nastala u komposištu, mora se potrošiti najkasnije za 1 godiunu, jer u protivnom gubi hranjive sastojke.