Pčelarenje je veoma staro zanimanje.
Produkt pčela - med poznat je kao hrana i kao lijek, a produkti pčelarstva (vosak, te još neki produkti) koriste se u više grana industrije.
Nažalost, danas je pčelarstvo u opadanju iako može biti unosno dodatno zanimanje.
Koje koristi čovjek može imati od bavljenja pčelarstvom?
Direktna korist
- proizvodnja meda - namirnica koja je lako probavljiva te velike hranjive vrijednosti osim u prehrambenoj, također se koristi i u famaceutskoj industriji.
- proizvodnja voska -vosak je proizvod pčelinjih žlijezda pčela radilica za gradnju saća za smještaj meda., koristi se u farmaceutskoj industriji i poljoprivredi (voćarstvo)
- matična mliječ - proizvod pčela radilica, služi za prehranu njihovih ličinki a koristi se u farmaceutskoj industriji.
- propolis - mješavina voska i smolastih materija kojima pčele zatvaraju pukotine u košnici i utvrđuju saće.
- pčelinji otrov - obrambeno sredstvo kojima se pčele brane od napasnika, koristi se u medicini i farmaciji.
- proizvodnja matica i rojeva za potrebe drugih pčelara
Indirektna korist - ta je korist zapravo nemjerljiva, pčele sakupljanjem nektara oprašuju mnoge biljke pa tako pridonose ravnotežu i reprodukciju u prirodi.
U proljeće kad je cvatnja intenzivna, pčeće izlaze na pašu. Tada se matica oplodi od trutova koji žive još par mjeseci onda ga pčele ubiju.
Matica intenzivno nese jaja i pčelinja zajednica se povećava,
Kad više nema mjesta u košnici, pčele napuštaju košnicu i to se zove rojenje.
Pčelinje zajednice se drže u košnicama, koje su najčešće razmjesštene na livadama, na obroncima šuma, kako bi bile bliže izvoru nektara kojeg na nogama donose u košnicu.
Dioo nektara služi za ishranu njihovih mladih ličinki a dio za proizvodnju meda.
Rad sa pčelama ne iziskuje mnogo posla, treba samo pratiti njihov rad i brinuti o mogućim bolestima (varoa).
Ukoliko primijetimo boles treba pčelama dati odgovarajuće medikamente.
Pčelinje zajednice od nekoliko desetaka tisuća pčela savršeno su organizirane, svaka pojedina pčela zna što treba raditi i nema u zajednici svađe među njima.
Med se vadi iz saća pomoću uređaja koji se zove centrifuga.
To je jedna okrugla posuda u koju se stavljaju okviri sa saćem u kojem se nalazi med.
Ti okviri se vrte velikom brzinom i uslijed centripetalne sile med izlazi iz ćelija saća.
Postoje okviri već sa gotovim ćelijama saća ali pravi pčelari preferiraju tzv. AŽ košnice sa okvirima u kojima pčele same izgrađuju saće.
Med je vrlo hranjiva namirnica, i jedina je namirnica na svijetu koja se nemože pokvariti pod nikakovim uvjetima.
U slučaju veće temperature,šećer se u medu kristalizira, što može samo utjecati na izgled, međutim kvalitat meda ostaje isti.
Pronađene su posude sa medom stare više od 2000 godina.