Menta (mentha piperita L) ljekovita je biljka i to kao višestruki križanac raznovrsnih vrsta samoniklih u prirodi.
Zemlje u kojima se menta najviše uzgaja su Engleska, Japan, SAD, Njemačka, Švicarska.
najpoznatija je sorta MITCHAM.
Menta je višegodišnja zeljasta biljka naraste do 100 cm u visinu.
Za uzgoj je pogodan nadzemni dio stabljike, odnosno lišće. Osušeni list mente sadrži do 4 % eteričnog ulja koje sadrže mentol (oko 70 % i mentan oko 15%)
Ta eterična ulja koriste se u farmaceutskoj, prehrambenoj i kozmetičkoj industriji.
Menta uspijeva gotovo na svim terenima ali do 1000 m n/m.
Bez obzira na višegodišnju vrstu, predlaže se jednogodišnji uzgoj, što znači da svake jeseni treba pokositi stabljike, koje će na proljeće opet izrasti.
Višegodišnje stabljike napada rđa pa je potrebno tretirati, u protivnom se događa zakorovljenost tla.
Podizanje nasada vršimo najesen sadnjom stolona u redove širine 70 cm s istim razmacima u redu.
Stoloni su podzemni dijelovi biljke u obliku korijena. Stolone nabavljamo u rasadniku ili ih sakupljamo iz prošlogodišnjeg uroda, za presađivanje i rasad.
Tlo mora biti dobro pripremljeno, dobro pognojeno sa stajskim gnojivom a u nedostatku istog tretiramo ga NPK 700 kg/ha.
Sadimo do dubine od 10 cm ručno ili sadilicom.
Za 1 ha trebamo oko 1500 izdanaka. (stolona)
2 puta godišnje okopavamo, i plijevimo prema potrebi, navodnjavanje kišenjem.
Prije berbe ukoliko primijetimo hrđu, pristupamo košnji.
Vegetacija traje oko 3 mjeseca a žetva se obavlja kad se otvore cvjetovi na donjoj polovici stapke.
Pokošenu masu ostavljamo 5 sati da malo uvene a tada je sakupljamo i odvozimo na sušenje.
Sušenje se vrši u sušarama oko 10 dana na temperaturi oko 30 stupnjeva.
Sušare moraju biti prozračne prostorije ali bez sunčeve svjetlosti.
Kad se posuši, odvajaju se listovi od biljke.
Od 5 kg stabljika, dobiva se 1 kg lišća, dok se za taj 1 kg lišća mora pokositi 10 kg svježe stabljike.
Od 1 Ha površine u dobrom urodu može se dobiti do 2 t. lišča.