Kao amater ili početnik želite podignuti voćnjak, najprije treba odlučiti koje sorte odabrati ovisno o podneblju i tlu na kojem ćete vršiti sadnju voćaka.
Zato je najbolje zatražiti savjet stručnjaka, ili zaviriti u stručnu literaturuDanas ima mnogo sorta i tipova voćaka. Napretkom poljoprivredne proizvodnje i tehnologije dobiva se sve veći broj novih sorti a i neke stare nisu za odbaciti. Starije hibridne sorte su otpornije na bolesti i štetočine, ali su manjeg prinosa.
Kako biste se odlučili za izbor, pokušat ću ovdje dati osnovni pregled najčešćih sorti .
Jabuka traži svježa podneblja, sa dosta vlage u zraku, odnosno sjevernije krajeve gdje žege nisu tako česte. Tla ne smiju biti jako kisela. Jabuka ima kasnih, srednjih i ranih sorti.. Rane sorte zriju u lipnju i srpnju, nisu trajne, pa ih treba potrošiti odmah po branju.
Srednje sorte dolaze u kolovozu i rujnu, otpornije su na čuvanje .Najbolje se čuvaju u slami, te u suhim tamnim prostorima.
Kasnije sorte zriju u rujnu i listopadu, trajne su za čuvanje pa mogu i prezimiti bez hladnjače.
Čuvaju se u tamnim i vlažnim prostorima, najbolje podrumima, koji se moraju povremeno vlažiti da se spriječi dehidracija.
Najpoznatije kasne sorte su Idared, Jonagold, Zlatni i crveni delišes, Red boskop, Gloster.Posebna je sorta Zlatna parmenka jer služi kao dobar oprašivač ostalih sorti.
Kruška je voćka koja je najbolja ako se cijepi na dunjinoj podlozi.Kruška zahtijeva dobre terene, gnojne , te na slabim vapnenačkinm terenima ne uspijeva pa lako zakržlja i nedaje rod.
Najpoznatije su sorte Lipanjska rana, Lipanjsklo zlato, Wiliamovka, Moretini, Sveta Marija,Starkimson i Zimska dekanka.
Breskva je zanimljiva voćka za kuću i okolicu te za vinograde. Traži obrađivano zemljište , pa je najpogodnija u vrtu uz povrće i jagodičasto voće., te u vinogradu. Najbolja je pjeskovita ilovača sa dovoljno vapna. Traži južnija podneblja sa mnogo topline i oborina.
Nektarina je križanac između breskve i marelice, glatke je kožice, i mesnatog ukusnog mesa.Ima desetak raznih sorti, pogoduju joj također više južna podneblja ali zadovoljava i u sjevernim krajevima.
Marelica je zastupljena u svim podnebljima i uspijeva na svim vrstama tla. Otporna je na biljne štetočine i bolesti pa je ne treba prskati. Postoji desetak sorti
Šljiva se vrlo dobro prilagođava i teškim tlima i lošijim klimatskim uvjetima. Uzgaja se po cijelom svijetu, najbolje joj odgovaraju brdski krajevi. Najopasnija bolest je Šljivina šarka. Nažalost, kad oboli, nema joj spasa pa je treba posjeći i spaliti.
Orah se zbog ogromnih krošnji o dugačkog korijena sadi daleko od susjednih međa, i nije pogodan za voćnjak jer krošnjom zakriva ostale voćke. Naročito ima jak korijen koji s godinama i na 20-ak metara može porušiti i najjači betonski zid ili izdići temelj.
Trešnja i višnja omiljeno su voće i ne zahtijevaju neku naročitu njegu. Najopasniji su za njih proljetni mrazovi jer one prve cvatu.Trešnje i višnje su stranoplodne, što znači da u njihovoj blizini mora biti istorodna voćka koja će prenijeti pelud na ostale.